(placeholder)

Predavanja s pitanjima i odgovorima

DE / DK / EN / ES / FR / HR / HU / IT / SL

Svijet

Robovlasništvo


U robovlasništvu jedna skupina ljudi kontrolira drugu skupinu ljudi zbog profita. Robovlasništvo je bilo prisutno u cijelom svijetu, a postoji i dalje u različitim oblicima.


Za većinu su ljudi pojam robovlasništva Afroamerikanci na poljima pamuka u Americi ili Africi, ali to je samo jedan njegov oblik. Na početku ljudske civilizacije prije više tisuća godina svaka je država imala robove na svom teritoriju.


Ako je teritorij bio malen poput onoga antičkih grčkih plemena, tamo su kao robove koristili strance, a malobrojna grčka populacija stvorila je takozvanu demokraciju s vojskom koja je bila sastavljena gotovo isključivo od muškaraca. To je društvu omogućilo kontrolu robova. Kasnije, kada su europske zemlje postale civilizirane, koristile su vlastiti narod kao robove. Bogati su izrabljivali siromašne. Takav je ustroj bio utemeljen na novčanoj ekonomiji, stoga se povećala potreba za srebrom i zlatom.


Od 1600. Europljani nabavljaju srebro i zlato iz Južne Amerike i Afrike. U isto su vrijeme započeli stvaranje nove vrste robovlasništva nazvane kolonizacijom. U europskim zemljama nije bilo dovoljno prostora, pa su svoje robove držali izvan njih. Rusija i Kina dovoljno su velike, pa nisu morale uvoziti robove već su samo nastavile izrabljivati siromašne unutar svog teritorija. Zbog toga im je bila potrebna diktatura kako bi siromašne ljude, koji su bili većina, držali pod kontrolom.



Nakon industrijske revolucije u Europi nastala je velika potreba za inženjerima, znanstvenicima, učiteljima, menadžerima, trgovcima, obrtnicima itd., koji nisu bili primjereni da budu robovi. Tako je društvo postalo demokratsko, a cjelokupno je stanovništvo bilo ujedinjeno u razvoju industrije i tehnologije. To je pak europskim zemljama omogućilo napredak kolonizacije u cijelom svijetu i robovlasništvo izvan njihova teritorija.


Velike zemlje poput Rusije, Kine i SAD-a držale su robove unutar svog teritorija, ali su vojskom morale  kontrolirati svijet kako bi došle do resursa poput kovina, dijamanata, nafte, urana itd. U Rusiji i Kini siromašni su ljudi radili kao robovi, ali u SAD su kao roblje uvozili crnce iz Afrike, što je uzrok psihološkim problemima koje nazivamo rasizmom.


Europa je od 1960. uvozila robove, koji danas više nisu potrebni, stoga ih mnogi Europljani žele vratiti u matične zemlje kako bi svi robovi bili izvan njihova teritorija.


Razvoj tehnologije u budućnosti smanjit će potrebu za ljudskom radnom snagom u proizvodnji. To će stvoriti novu vrstu ropstva unutar države. Oni koji ne budu mogli naći posao postat će beskorisni robovi kojima će biti dozvoljeno isključivo preživljavanje.


12. lipnja 2020.

Kupovanje budućnosti


Primijetio sam da u posljednjih pet godina mnogi ljudi na internetu koriste riječ „iskustvo“, i to za nešto što će se dogoditi u budućnosti, kao što je iskustvo koje ćete doživjeti ako kupite pametni telefon.


To je novi način korištenja te riječi jer je ona prije označavala nešto što se dogodilo u prošlosti.


Poznata je izreka Rockefellera, koji je stekao ogromno bogatstvo na američkoj burzi: „Iskustvo je naziv koji dajete svojim greškama iz prošlosti.“ Općenito se vjerovalo da trebate učiti na svom iskustvu kako biste stvarali bolji svijet.


Bilo je teško znati što će se dogoditi u budućnosti zbog nepredvidivih promjena kao što su rat, smjena vlade, glad, virusi, bolesti itd. Zbog toga su ljudi stvarali svijet svojom iskrenom željom, ljubavlju, domoljubljem i filozofijom. Dakle, pitanje je bilo „što činiti“.

Političari su nekoć raspravljali o političkim filozofijama, ali danas uglavnom pregovaraju o tome kako distribuirati novac. „Kako nešto činiti“ postalo je glavno pitanje.


Stvorili smo međunarodni bankovni sustav koji pokušava kontrolirati budućnost tehnologijom i vojnom silom. Tako je svrha svega što činimo postala pribaviti što više novca u budućnosti. A kako bismo u budućnosti stekli novac, moramo ga uložiti. Drugim riječima, kupujemo budućnost. Oni koji imaju više novca mogu kupiti više budućnosti.


Moramo znati što kupujemo, a jedna od stvari koje kupujemo jest buduće „iskustvo“.


Vidjeli smo da se svemogući bankovni sustav, tehnologija i vojna sila ne mogu nositi s virusom. Vrijeme je da se ljudi vrate najosnovnijem pitanju, a to je „što činiti“ za budućnost.


8. lipnja 2020.

Rat nije nasilje


Vjerujem da će se mnogi čitatelji uzrujati zbog ovog naslova i možda čak postati nasilni. Rat nije nasilje, ali je jednako loš, ako ne i gori od nasilja. Rat je krađa ubijanjem. Nasilje ne mora nužno uključivati krađu.


Zbog toga se s ratom trebamo nositi drugačije nego s nasiljem.


Dok god jedna zemlja želi krasti od drugih zemalja, rat neće prestati.


Ljudi moraju duboko promisliti kako živjeti lagodan život a da njihova zemlja ne krade od drugih zemalja. To je jedini način da se rat zaustavi.


5. lipnja 2020.

Što je rasizam?


Većina ljudi misli da normalni ljudi nisu rasisti već da neki ljudi postanu rasisti uslijed lošeg odgoja ili zbog lošeg društva. To je pogrešno. Sva su živa bića rasisti. Mikrobi, biljke i životinje – svi su rasisti. Rasizam je dio životinjskog instinkta, pa svako ljudsko biće može postati rasist u nekom okruženju.


Moramo se educirati kako bismo se oslobodili tog životinjskog instinkta, koji se manifestira kao rasizam.


Temeljno je učenje živjeti i pustiti druge da žive. Životinjski instinkt nalaže: „Živi i pusti druge da umru.“


Ljudska bića moraju pronaći način da žive i puste druge da žive. To je jedini način da se riješimo rasizma.


5. lipnja 2020.

Zašto postoji policijsko nasilje?


Policijsko nasilje oduvijek postoji po cijelom svijetu. Događa se zbog ideje da postoje dobri i loši ljudi. Većina ljudi, uključujući policiju, misli da dobri ljudi stvaraju dobar svijet, a loši ljudi loš svijet, stoga nastoje educirati ili kažnjavati loše ljude kako bi stvarali bolji svijet.


To je razlog zbog kojeg ljudi postaju nasilni. Moramo se nositi sa sveukupnim nasiljem čovječanstva.

Morate biti svjesni stvarnog svijeta u kojem je većina ljudi dobra, a ti dobri ljudi rade loše stvari i stvaraju loš svijet. Dobre ljude stoga treba educirati kako nikad ne bi činili loše stvari. Pravda je potrebna u društvu kako bismo spriječili da se događaju loše stvari. Važno je uspostaviti pravdu, ali to nije rješenje za nasilje koje se događa u svijetu.


Kako educirati dobre ljude? Odgovor na to tražim posljednjih 60 godina svojeg života i jedino rješenje na koje sam naišao jest pomoći im da vide svoje misli i svoje tijelo.


4. lipnja 2020.